četvrtak, 7. listopada 2010.

Mario VARGAS LLOSA (1936), dobitnik Nobelove nagrade za književnost za 2010.



Obožavatelj > Gabriela Garcíje Márqueza, Varga Llosa koristi magični realizam dodavši mu još gorči pogled na južnoamerički život i politiku. Njegov prvi roman Grad i psi (La ciudad y los perros, 1962) je satira na fašizam čija je radnja smještena u surovu kadetsku školu. U romanu Rat na kraju svijeta (La guerra del fin del mundo, 1981) riječ je o ugnjetavanju, od strane vlasti iz XIX. st., utopijske zajednice za beskućnike i otpadnike, duboko u čarobnoj divljini Brazila. Radnja romana Pripovjedač (El hablador, 1991) je smještena među propadajuće pleme Amazonskih Indijanaca, čije priče su njihova povijest a, kako priča ide dalje, njihova jedina realnost. Don Rigobertove bilježnice (Los Cuadermos de Don Rigoberto,1998) su erotska fantazija u kojem protagonist, koji bilježi svoja seksualne želje i sjećanja, vuče sebe i čitatelja u svijet neizvjesnosti i prekršaja. Jarčevo slavlje (La fiesta del chivo, 2002) je izvanredna i nepokolebljiva analiza tiranije u grotesknom obliku Rafaela Trujilla, dugogodišnjeg diktatora Dominikanske Republike. Malo pisaca se mogu mjeriti s Varga Llosom u opisima korupcije.


TETA JULIA I PISKARALO (LA TÍA JULIA Y EL ESCRIBIDO, 1977)

Mario, student, radi honorarno za onemoćalu radio postaju, i obožava kao idola neobičnog čovjeka koji svaki dan piše scenarije za radio sapunice u nastavcima. Mario je u kompliciranoj ljubavnoj vezi sa starijom ženom koju zove Teta Julia. U romanu se prepleću epizode iz radio sapunica, čudne kao snovi, i Mariova farsična priča, romantična i pretjerana kao bilo koja sapunica.


Vargas Llosini drugi romani su Zelena kuća (La casa verde), Tko je ubio Palomina Molera (Quién mató a Palomino Molero), Smrt u Andima (Lituma en los Andes). Vječna orgija (La orgía perpetua) je studija o > Flaubertovoj Madame Bovary.

PROČITATI

Pohvala maćehe (Elogio de la madrestra).

(Iz knjige Bloomsvery vodič za dobre čitaoce)

Preveo s engleskog Žarko Milenić


1 komentar:

  1. Nobelova je retko liteararna, već najčešće politička, da ne kažem politikantska nagrada. Svejedno sam se obradovao ovoj poslednjoj!

    OdgovoriIzbriši