Vjačeslav Kuprijanov: U JEDNOM BIVŠEM SVIJETU

* * *

U jednom

bivšem

svijetu

zabranili

hraniti se

bilo čime, osim

ptičjim mlijekom.

I poslušni

umrli.

U živih ostali

vlasti,

potvrdivši tu zabranu,

krišom

jedoše meso,

a prognanima

u daleka mjesta

neprijatelji zabranili:

ostavljeni

na kruhu i vodi.

* * *

Na razvalinama

bivšeg

blagostanja

vidjele se slike

na kojima se razvaline

nisu vidjele

knjige

u kojima su autori tvrdili

da sve ide na bolje

u njihovom svijetu

i novine

u kojima se govorilo

da su najbolje u svijetu

slike i knjige -

baš u njihovom

bivšem

svijetu

PJESMA

U jednom

bivšem svijetu

Jedni imali pjesmu

i od njih je uzeli

Drugi

I tada stvorili Jedni

drugu pjesmu

i s njom pošli

na Druge

i uzeli od njih svoju prvu pjesmu

i zajedno uzeli život od Drugih

No sad nisu znali Jedni

što im je draže -

pjesma radi koje su

ratovali s Drugima -

ili pjesma koja

ih je povela na Druge

zbog te nedoumice

iščezli s lica zemlje

Jedni poslije Drugih

u jednom

bivšem svijetu

* * *

ne gledaj u prazno

ne idi beskrajnim hodnicima

zalijepljenim tapetama markama razglednicama

portretima glumica vođa konferansjea rokera

starim novinama igraćim kartama

i po pustim kutovima razbacani

kao lebdeći padobranci

prazne bačene omotnice

mundiri panciri smokinzi odjeća

spavaćice skije sakoi skafanderi

i još mnoštvo stvarnih dokaza

istaknutih odsustva nematerijalnog duha

samo se može navući i baciti

kupiti prodati mijenjati

složiti na policama ili na hrpu

no ništa od toga nikada ne kaže

da je svemu tome zaista bio

jedinstveni neponovljivi vlasnik

sposoban dati svoje lice svakoj stvari

* * *

U banketnoj dvorani raja

ugodnom, kao crveni kutak¹ policijske postaje,

odigrava se prijateljski susret

pjesnika i policajaca, točnije

pjesnika koje su premlatili policajci

i policajaca koje su ovjekovječili pjesnici.

Lakirani lakaji

ulijevaju pjenušac u konzerve,

čuje se loša glazba harfe,

po zidovima se u čoporima penju

potomci miševa, okićeni ordenima.

Stidljivo

kroz zidove ulaze zakašnjeli

s vijencima na glavama,

s cinčanim ljesovima pod miškom.

Sjedi Puškin i

besjedi s Benckendorffom²

o plemenitosti arhanđela Gabrijela.

Promiču novinari,

k bivšim nosovima poturaju da onjuše mikrofone,

pitaju o planovima za ubuduće.

Policajci prijekorno kimaju lubanjama,

pjesnici suglasno kimaju

dekadentskim grivama, naraslim

u zagrobnom svijetu,

snabdjeven kamerom Goya

objektivno snima

povijesna rukovanja.

EGIPATSKE PIRAMIDE

Egipatske piramide

bunkeri za državne mumije

za slučaj svjetskih potresa

jadne

one ne znaju

da su ih radoznali potomci

odavno izložili

u nezaštićenim muzejima

SUMRACI SUJETE

Svaku noć

mrtvac

podiže grobnu ploču

i provjerava opipom:

je li se obrisalo

ime na kamenu?

* * *

čarobne ptice

igraju se s kišom

jedne se kao kraljevne na grašku

prevrću na letećim kapljama

druge kao na žicu

nastoje sjesti

na kosu liniju kiše

ima i takvih

koje lome glavu

skačući između munja

i tako dospiju

na nebo

te su najučenije

kiša ih podsjeća

na krletku

* * *

Začuđeni anđeo

nalik samotnom stablu

stoji na vjetru

i grije na snijegu

u letu ozebla nevidljiva krila

boji se

ponovo gledati zvijezde

jer one šapću

jedno: to je

tvoja

domovina

Sat pjevanja

čovjek

izumio krletku

prije

no krila

u krletkama

pjevaju krilati

o slobodi

leta

pred krletkama

pjevaju beskrilni

o pravednosti

krletki

Preveo s ruskog Žarko Milenić

Vjačeslav Glebovič Kuprijanov (Novosibirsk, 1939) je završio 1967. godine Fakultet stranih jezika. Tamo se stao zanimati prijevodom poezije, diplomiravši na prijevodima Reinera Marije Rilkea. Radio je u izdavačkom poduzeću "Hudožestvennaja literatura" u Moskvi. Prevodi poeziju s njemačkog, engleskog, francuskog i španjolskog te poeziju sovjetskih republika (Armenije, Latvije, Litve i Estonije).

Od 1961. godine objavljuje svoju poeziju, a prozu (priče, eseje, kritike i romane) od 1970. godine. U to vrijeme je bio jedan od vrlo rijetkih ruskih pjesnika koji pišu slobodnim stihom. Prve zbirke objavljuje tek početkom osamdesetih i odmah su naišle na dobar prijem u kritici.

Knjige:

Od prvog lica (Ot pervogo lica), pjesme, 1981

Život ide (Žizn' idet), pjesme, 1982

Domaće zadaće (Domašnie zadanija), pjesme, 1986

Eho, pjesme, 1988; 1989

Sirovi rukopis(Syraja rukopis'), roman (na njemačkom), 1991,

Stihovi (Stihi), pjesme, 1994

Empedoklova cipela (Bašmak Empedokla), roman (na njemačkom), 1994; 1999

Šare na bambusovoj prostirci, prozne minijature (na ruskom i njemačkom), 2001

Orden Polarne zvijezde (Orden Poljarnoi zvezdy), pripovijest, 2001.

Dogovorite se (Dajte dogovorit'), pjesme, 2002

Bolja vremena (Lučšie vremena), izabrane pjesme, 2003

Skok sa zadrškom (Zatjažnoj pryžok), pripovijest, 2004.

Modri ogrtač svemira (Sinij halat Vselennoj), roman, 2006.

U tajnom centru (V sekretnom centre), priče (na njemačkom), 2008

Njegove knjige izabranih pjesama su izašle u Njemačkoj, Engleskoj, Nizozemskoj, Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji, Bugarskoj, Poljskoj, Šri Lanki i u drugim zemljama.

Dobitnik je nagrada:

Festivala poezije u Gonezi (Italija), 1986;

Europske nagrade za poeziju u Jugoslaviji, 1987;

Makedonsko književno žezlo, 1998;

Nagrade "Vladimir Sokolov", Moskva, 2002;

Nagrade Ministarstva za prosvjetu i umjetnost Austrije za književni prijevod, 2007.

Od 2002. godine je član uredničkog kolegija poetske biblioteke "Iz stoljeća u stoljeće – Slavenska poezija XX. – XXI. stoljeća", te je sudjelovao u radu na antologijama makedonske, srpske, hrvatske i bjeloruske poezije.

Živi i stvara u Moskvi.

1 U sovjetsko vrijeme to je bio dio prostorije u nekoj organizaciji koji je služio u agitacijske i propagandne ciljeve komunizma (prev).

2 Alexander von Benckendorff ili Aleksandr Hristoforovič Benkendorf (1781-1844), ruski general, jedan od vojskovođa u ratu protiv Napoleonove vojske 1812 (prev).